Svjetski dan borbe protiv AIDS-a održava se prvog prosinca svake godine od 1988., pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Osim podizanja svijesti javnosti o infekciji HIV-om i AIDS-u, posebno se ističu dostignuća u prevenciji zaraze HIV-om, ali i dostupnosti terapije kojom se postiže gotovo normalno očekivano trajanje života kao u zdravoj populaciji. Neki od ciljeva su također i razumijevanje za oboljele od AIDS-a i članove njihove obitelji te potreba razvijanja obrazovnih i preventivnih inicijativa. Međunarodni simbol svjesnosti i podrške je crvena vrpca koja predstavlja solidariziranje s ljudima inficiranim i oboljelim od AIDS-a.
No, kako je nastala priča o ”crvenoj vrpci”? Nošenje vrpce zadire u američku tradiciju vezivanja tekstilnih vrpci oko drveta kao znak potpore i kao znak odašiljanja misli. Crvenu vrpcu kao simbol podrške ljudima oboljelim od AIDS-a, osmislio je 1991 godine slikar Frank Moore. Na tu zamisao došao je nakon što je zapazio da njegovi najbliži susjedi nose žute vrpce kao potporu kćeri koja je kao američki vojnik sudjelovala u Zaljevskom ratu. Budući da crvena boja simbolizira i krv i ljubav, a značenje isticanja vrpce potporu, tako nastaje crvena vrpca kao autorski nezaštićeni rad koji će se koristiti kao sredstvo podizanja svijesti ljudi diljem svijeta.
Prvi puta vrpca je javno predstavljena iste godine na dodjeli prestižne američke kazališne nagrade „Tony Award” prilikom koje su svi predstavljači i nominirani nosili crvenu vrpcu na svojoj odjeći. Crvena vrpca ubrzo je postala međunarodni simbol svijesti o HIV/AIDS-u te predstavlja znak solidarnosti i podrške diskriminiranim oboljelim osobama i spomen na umrle. Nošenje crvene vrpce na Svjetski dan borbe protiv AIDS-a je jednostavan, ali snažan način protivljenja stigmama i predrasudama vezanim uz ovu bolest.
Prema podacima Registra za HIV/AIDS, u razdoblju od 1985. godine, kada su zabilježeni prvi slučajevi zaraze HIV-om u Hrvatskoj, do kraja 2019. godine je zabilježeno ukupno 1748 osoba kojima je dijagnosticirana infekcija HIV-om, od čega ih je 553 oboljelo od AIDS-a.
U 2016. godini Nacionalno povjerenstvo za prevenciju HIV infekcije i AIDS-a revidiralo je Hrvatski nacionalni program za prevenciju HIV-a/AIDS-a za razdoblje 2011. – 2015., a 2017. je usvojen Hrvatski nacionalni program za prevenciju HIV-a/AIDS-a za razdoblje 2017.-2021.
Ciljevi programa mjera suzbijanja i sprečavanja HIV infekcije i AIDS-a su:
- 1. Sprečavanje širenja HIV infekcije u Hrvatskoj
- 2. Osiguranje adekvatne zdravstvene zaštite i skrbi za obolje od HIV/AIDS-a
- 3. Promicanje zdravlja i smanjenje rizičnih ponašanja u općoj populaciji i ključnim populacijama: muškarcima koji imaju spolne odnose s muškarcima, osobama koje koriste droge injektiranjem, osobama koje imaju veći broj spolnih partnera te osobama koje naplaćuju seksualne usluge
Tekst napisao Matej Vidranski.
